Izolirana noćna i izolirana dnevna hipertenzija udružene su s promijenjenom kardiovaskularnom morfologijom I funkcijom u djece s kroničnom bubrežnom bolešću - rezultati studije „Cardiovascular Comorbidity in Children with Chronic Kidney Disease“

Radna skupina za djecu i adolescente

  Admin    18.03.2020. u 00:00

IZOLIRANA NOĆNA I IZOLIRANA DNEVNA HIPERTENZIJA UDRUŽENE SU  S PROMIJENJENOM KARDIOVASKULARNOM MORFOLOGIJOM I FUNKCIJOM U DJECE S KRONIČNOM BUBREŽNOM BOLEŠĆU - REZULTATI STUDIJE „KARDIOVASKULARNI KOMORBIDITET U DJECE S KRONIČNOM BUBREŽNOM BOLESTI“ 

Duzova A i sur.  Isolated nocturnal and isolated daytime hypertension associate with altered cardiovascular morphology and function in children with chronic kidney disease: findings from the Cardiovascular Comorbidity in Children with Chronic Kidney Disease study. J Hypertens 2019, 37:2247–2255.  

 

Uvod:

Djeca s kroničnom bubrežnom bolešću (KBB)  u povećanom su riziku za kardiovaskularni morbiditet i mortalitet. Arterijska hipertenzija (AH)  je predskazatelj progresije bubrežne bolesti u djece s KBB. Prevalencija AH u djece s KBB stadija II-IV  je oko 25-50%. U mladih odraslih s terminalnom KBB kardiovaskularni mortalitet je tisuću puta veći nego u općoj populaciji. 

Izoliranu noćnu hipertenziju (INH) i izoliranu dnevnu hipertenziju (IDH) nalazimo u oko 10% odraslih. Podaci za dječju populaciju su manjkavi.  Uočeno je da djeca sa skrivenom (maskirnom) AH imaju veći LVMI (indeks mase lijeve klijetke, engl. left ventricular mass index) nego djeca normotonuičari. 

 

Cilj studije: 

Cilj ove multicentrične presječne  kohortne studije („4C studije“) bio je definirati prevalenciju INH i IDH  te procijeniti moguću povezanost INH i IDH s kardiovaskularnom strukturom i funkcijom u djece  s KBB stadija 3-5. Mjereni parametri koji opisuju kardiovaskularnu strukturu i funkciju su brzina širenja pulsnoga vala (PWV, engl. pulse wave velocity), debljina intime-medije karotidnih arterija (cIMT,engl. intima-media thickness) i LVMI.

 

Metode: 

Analiziran je profil kontinuiranog mjerenja arterijskoga tlaka (KMAT) u 456-ero djece s KBB stadija 3-5, sudionika studije „Cardiovascular Comorbidity in Children with Chronic Kidney Disease“  (64,3% muških, 71,3% kongenitalnih anomalija bubrega i urinarnoga trakta, prosječne dobi 12,5 ± 3,2 godine, glomerularne filtracije 29 ± 12 ml/min/1,73m2). Uspoređivane su vrijednosti PWV, cIMT i LVMI u djece s normotenzijom, INH, IDH i trajnom hipertenzijom. 

 

Rezultati i rasprava : 

Prevalencija trajne  AH je bila 18,4%, INH 13,4%, i  IDH 3,7%. Vrijednosti PWV-a i cIMT-a bile su statistički signifikantno veće u djece s  trajnom AH i INH nego u normotenzivne djece. Također PWV je bio veći u djece s IDH nego u normotenzivne djece. LVMI je bio značajno veći u djece s trajnom AH ali ne i u djece s INH ili IDH. Nezavisni rizični čimbenici za  INH bile su mala tjelesna masa za gestacijsku dob u anamnezi, starija dob, veća visina, veće vrijednosti paratireoidnog hormona i kraće trajanje KBB (Tablica1.). 

 

Tablica 1. Nezavisni  rizični čimbenici za izoliranu noćnu hipertenziju 

Rizični čimbenici         OR        95% CI       P

Dob (godine)            1.148 (1.030;1.280) 0.013

Mala RM za GD        2.613 (1.194;5.717) 0.016

 (vs.normalna)

Visina (SDS              1.507 (1.149;1.976) 0.003

Trajanje KBB(mj)      0.992 (0.986;0.998) 0.010

Ordinacijski AT SDS 1.285 (0.995;1.660) 0.055

PTH (pmol/l)             1.012 (1.001;1.023) 0.027

CI, engl. confidence interval; KBB, kronična bubrežna bolest; OR, odds ratio;

PTH, paratireoidni hormon;  SDS, SD score; RM, rodna masa; GD, gestacijska dob 

 

Analizirana su dva modela – jedan koji je uključivao dnevnu AH (IDH + trajna AH)/noćnu (INH + trajna AH)  i drugi model u kojem su analizirani parametri KMAT-a (normalne vrijednosti, INH, IDH i trajna AH). Regresijskom analizom nađena je nezavisna povezanost između  noćne AH i povišenih vrijednosti cIMT-a, PWV-a i LVH dok je INH povezana s većim vrijednostima cIMT-a. U djece s KBB dokazana je povezanost INH s povišenim vrijednostima cIMT-a i PWV-a za razliku od djece s normalnim vrijednostima KMAT-a. Povezanost noćnoga AT s tim intermedijarnim kardiovaskularnim parametrima je nevezana za druge kliničke i biokemijske rizične čimbenike. 

  

Zaključak : 

INH se javlja kod jednog od sedmero djece s KBB stadija 3-5a. Noćna AH i INH su povezane s promjenama strukture i funkcije kardiovaskularnog sustava. Dugoročno praćenje  moglo bi dati odgovor na pitanje da li odgovarajuće liječenje INH može prevenirati kardiovaskularni morbiditet i progresiju bubrežne bolesti.

 

Pripremila Vesna Herceg-Čavrak

NAJNOVIJI

komentara